Šta učiniti nakon 50te godine da biste izgledali mlađe: 5 psiholoških promjena koje prave najveću razliku
Kada se govori o izgledu nakon pedesete godine, razgovor gotovo uvijek skrene u istom pravcu: kreme, serumi, boje kose, garderoba, estetski zahvati. Sve su to spoljašnje strategije koje mogu imati određeni efekat, ali rijetko donose dugoročni osjećaj mladolikosti. Ono što se mnogo rjeđe spominje jeste činjenica da ljudi ne stare samo zbog godina, već i zbog načina razmišljanja. 
Psihologija ima ogroman uticaj na to kako izgledamo, kako se krećemo, kako govorimo i kako nas drugi doživljavaju. Dvoje ljudi istih godina mogu ostavljati potpuno drugačiji utisak: jedno djeluje umorno, kruto i starije nego što jeste, dok drugo zrači energijom, radoznalošću i vitalnošću. Razlika često ne leži u genetici, već u unutrašnjem stavu prema životu.
U nastavku slijedi pet psiholoških savjeta koji ne zahtijevaju novac, ali zahtijevaju svjesnu promjenu načina razmišljanja. Upravo te promjene mogu učiniti da nakon pedesete izgledate, ali i da se osjećate, znatno mlađe.
1. Prestanite opsesivno analizirati vlastiti izgled
Jedna od najčešćih mentalnih zamki u zrelijim godinama jeste stalno preispitivanje sopstvenog izgleda. Ljudi počinju primjećivati bore koje ranije nisu vidjeli, promjene na licu, tijelu ili kosi, i tim promjenama pridaju ogromnu pažnju. Problem nije u samim promjenama, jer su one prirodne, već u količini mentalne energije koja im se posvećuje.
Što više analiziramo svoj izgled, to više mana pronalazimo. Um postaje poput povećala koje uveličava sitnice koje drugi ljudi jedva primjećuju ili uopšte ne vide. Rezultat toga je unutrašnja napetost, nesigurnost i stres, a stres je jedan od glavnih faktora koji ubrzava proces starenja.
Važno je razumjeti da većina ljudi oko nas ne provodi vrijeme analizirajući naš izgled. Oni nas doživljavaju kao cjelinu: kroz energiju, držanje, govor i ponašanje. Kada se previše fokusiramo na izgled, gubimo spontanost, a upravo spontanost daje mladalački šarm.
Nakon pedesete godine nema nikakve koristi od stalnog gledanja u ogledalo i procjenjivanja svake promjene. Mnogo zdraviji pristup je prihvatiti da je tijelo živo i da se mijenja, a pažnju usmjeriti na ono što se može kontrolisati: raspoloženje, držanje, pokret i odnos prema sebi.
2. Uvedite osmijeh kao svakodnevnu naviku
Osmijeh je jedan od najjednostavnijih, a istovremeno najmoćnijih načina da izgledate mlađe. Mladi ljudi se prirodno češće smiju, dok se s godinama lica mnogih ljudi zatvaraju, postaju ozbiljna i napeta. Ta promjena nije samo estetska, već i emocionalna.
Psihologija odavno zna da postoji dvosmjerna veza između tijela i emocija. Ne samo da emocije utiču na izraz lica, već i izraz lica utiče na emocije. Kada se nasmiješimo, čak i ako u početku nije potpuno spontano, tijelo počinje proizvoditi hormone koji poboljšavaju raspoloženje.
Redovan osmijeh omekšava crte lica, daje svježinu pogledu i ostavlja utisak otvorenosti. Ljudi koji se smiju djeluju pristupačnije, toplije i mlađe. Takođe, osmijeh pozitivno utiče i na one koji su oko nas, stvarajući prijatniju socijalnu atmosferu.
Posebno je važno pozdravljati druge s osmijehom. Prvi utisak često ostaje najjači, a nasmijano lice gotovo automatski briše nekoliko godina u očima sagovornika. Vremenom, osmijeh prestaje biti tehnika i postaje prirodno stanje.
3. Oslobodite se potrebe da kontrolišete sve
Jedan od najvećih izvora stresa u zrelijim godinama jeste potreba da se sve drži pod kontrolom. Ljudi se brinu o globalnim događajima, tuđim postupcima, budućnosti koja je neizvjesna i prošlosti koja se ne može promijeniti. Takvo mentalno opterećenje ne samo da iscrpljuje, već se vrlo brzo odražava i na izgled.
Lice osobe koja je stalno zabrinuta nosi napetost: stisnute vilice, naborano čelo, umorne oči. Suprotno tome, ljudi koji su naučili da razlikuju ono što mogu promijeniti od onoga što ne mogu, djeluju smirenije i mlađe.
Nakon pedesete godine posebno je važno svjesno smanjiti izloženost informacijama koje izazivaju stres. Stalno praćenje negativnih vijesti, konflikata i drama ne donosi nikakvu korist, ali ostavlja dubok trag na psihičkom i fizičkom stanju.
Mir nije znak ravnodušnosti, već mudrosti. Kada prestanemo trošiti energiju na stvari koje ne možemo kontrolisati, oslobađamo prostor za opuštenost, a opuštenost je jedno od najjačih obilježja mladolikog izgleda.
4. Pažljivo birajte ljude kojima se okružujete
Okruženje ima ogroman uticaj na način na koji se osjećamo, razmišljamo i izgledamo. Ljudi nesvjesno preuzimaju navike, stavove i emocionalna stanja onih s kojima provode najviše vremena. Ako ste okruženi osobama koje su stalno nezadovoljne, ogorčene i fokusirane na negativno, velika je vjerovatnoća da ćete i sami s vremenom postati takvi.
Negativnost iscrpljuje. Ona stvara hronični stres, smanjuje vitalnost i ostavlja trag na licu i držanju tijela. S druge strane, ljudi koji vode računa o sebi, zadržavaju radoznalost i interes za život, podstiču i druge da ostanu aktivni i mentalno mladi.
To ne znači da treba izbjegavati svakoga ko prolazi kroz težak period, već da treba postaviti granice. Vaš krug ljudi treba da vas inspiriše, a ne da vas stalno vuče prema dole. Okruženje koje podržava optimizam, humor i lični razvoj direktno utiče na to koliko mladoliko djelujete.
5. Prestanite se poistovjećivati sa brojem svojih godina
Jedna od najčešćih psiholoških grešaka nakon pedesete jeste stalno razmišljanje u kategorijama godina. Ljudi počinju sebi govoriti šta „nije za njihove godine“, kako se „ne priliči“ ponašati ili oblačiti, i unaprijed se ograničavaju.
Godine su podatak, ali ne i identitet. Ljudi koji izgledaju mlađe od svojih godina često imaju jednu zajedničku osobinu: u glavi se ne osjećaju staro. Oni ne razmišljaju o tome koliko imaju godina prije nego što nešto urade. Ako im tijelo dozvoljava, oni djeluju.
Naravno, važno je biti realan i slušati signale tijela. Ignorisanje zdravstvenih problema nije mudrost. Ali veliki dio ograničenja koje ljudi nameću sebi nema veze sa stvarnim stanjem tijela, već sa društvenim očekivanjima i strahovima.
Kada prestanete da sebe definišete godinama, vraćate sebi slobodu. A sloboda se vidi u načinu hoda, govora i držanja. Upravo ta sloboda daje mladalačku energiju koju nijedna kozmetika ne može zamijeniti.
Psihologija ima ogroman uticaj na to kako izgledamo, kako se krećemo, kako govorimo i kako nas drugi doživljavaju. Dvoje ljudi istih godina mogu ostavljati potpuno drugačiji utisak: jedno djeluje umorno, kruto i starije nego što jeste, dok drugo zrači energijom, radoznalošću i vitalnošću. Razlika često ne leži u genetici, već u unutrašnjem stavu prema životu.
U nastavku slijedi pet psiholoških savjeta koji ne zahtijevaju novac, ali zahtijevaju svjesnu promjenu načina razmišljanja. Upravo te promjene mogu učiniti da nakon pedesete izgledate, ali i da se osjećate, znatno mlađe.
1. Prestanite opsesivno analizirati vlastiti izgled
Jedna od najčešćih mentalnih zamki u zrelijim godinama jeste stalno preispitivanje sopstvenog izgleda. Ljudi počinju primjećivati bore koje ranije nisu vidjeli, promjene na licu, tijelu ili kosi, i tim promjenama pridaju ogromnu pažnju. Problem nije u samim promjenama, jer su one prirodne, već u količini mentalne energije koja im se posvećuje.
Što više analiziramo svoj izgled, to više mana pronalazimo. Um postaje poput povećala koje uveličava sitnice koje drugi ljudi jedva primjećuju ili uopšte ne vide. Rezultat toga je unutrašnja napetost, nesigurnost i stres, a stres je jedan od glavnih faktora koji ubrzava proces starenja.
Važno je razumjeti da većina ljudi oko nas ne provodi vrijeme analizirajući naš izgled. Oni nas doživljavaju kao cjelinu: kroz energiju, držanje, govor i ponašanje. Kada se previše fokusiramo na izgled, gubimo spontanost, a upravo spontanost daje mladalački šarm.
Nakon pedesete godine nema nikakve koristi od stalnog gledanja u ogledalo i procjenjivanja svake promjene. Mnogo zdraviji pristup je prihvatiti da je tijelo živo i da se mijenja, a pažnju usmjeriti na ono što se može kontrolisati: raspoloženje, držanje, pokret i odnos prema sebi.
2. Uvedite osmijeh kao svakodnevnu naviku
Osmijeh je jedan od najjednostavnijih, a istovremeno najmoćnijih načina da izgledate mlađe. Mladi ljudi se prirodno češće smiju, dok se s godinama lica mnogih ljudi zatvaraju, postaju ozbiljna i napeta. Ta promjena nije samo estetska, već i emocionalna.
Psihologija odavno zna da postoji dvosmjerna veza između tijela i emocija. Ne samo da emocije utiču na izraz lica, već i izraz lica utiče na emocije. Kada se nasmiješimo, čak i ako u početku nije potpuno spontano, tijelo počinje proizvoditi hormone koji poboljšavaju raspoloženje.
Redovan osmijeh omekšava crte lica, daje svježinu pogledu i ostavlja utisak otvorenosti. Ljudi koji se smiju djeluju pristupačnije, toplije i mlađe. Takođe, osmijeh pozitivno utiče i na one koji su oko nas, stvarajući prijatniju socijalnu atmosferu.
Posebno je važno pozdravljati druge s osmijehom. Prvi utisak često ostaje najjači, a nasmijano lice gotovo automatski briše nekoliko godina u očima sagovornika. Vremenom, osmijeh prestaje biti tehnika i postaje prirodno stanje.
3. Oslobodite se potrebe da kontrolišete sve
Jedan od najvećih izvora stresa u zrelijim godinama jeste potreba da se sve drži pod kontrolom. Ljudi se brinu o globalnim događajima, tuđim postupcima, budućnosti koja je neizvjesna i prošlosti koja se ne može promijeniti. Takvo mentalno opterećenje ne samo da iscrpljuje, već se vrlo brzo odražava i na izgled.
Lice osobe koja je stalno zabrinuta nosi napetost: stisnute vilice, naborano čelo, umorne oči. Suprotno tome, ljudi koji su naučili da razlikuju ono što mogu promijeniti od onoga što ne mogu, djeluju smirenije i mlađe.
Nakon pedesete godine posebno je važno svjesno smanjiti izloženost informacijama koje izazivaju stres. Stalno praćenje negativnih vijesti, konflikata i drama ne donosi nikakvu korist, ali ostavlja dubok trag na psihičkom i fizičkom stanju.
Mir nije znak ravnodušnosti, već mudrosti. Kada prestanemo trošiti energiju na stvari koje ne možemo kontrolisati, oslobađamo prostor za opuštenost, a opuštenost je jedno od najjačih obilježja mladolikog izgleda.
4. Pažljivo birajte ljude kojima se okružujete
Okruženje ima ogroman uticaj na način na koji se osjećamo, razmišljamo i izgledamo. Ljudi nesvjesno preuzimaju navike, stavove i emocionalna stanja onih s kojima provode najviše vremena. Ako ste okruženi osobama koje su stalno nezadovoljne, ogorčene i fokusirane na negativno, velika je vjerovatnoća da ćete i sami s vremenom postati takvi.
Negativnost iscrpljuje. Ona stvara hronični stres, smanjuje vitalnost i ostavlja trag na licu i držanju tijela. S druge strane, ljudi koji vode računa o sebi, zadržavaju radoznalost i interes za život, podstiču i druge da ostanu aktivni i mentalno mladi.
To ne znači da treba izbjegavati svakoga ko prolazi kroz težak period, već da treba postaviti granice. Vaš krug ljudi treba da vas inspiriše, a ne da vas stalno vuče prema dole. Okruženje koje podržava optimizam, humor i lični razvoj direktno utiče na to koliko mladoliko djelujete.
5. Prestanite se poistovjećivati sa brojem svojih godina
Jedna od najčešćih psiholoških grešaka nakon pedesete jeste stalno razmišljanje u kategorijama godina. Ljudi počinju sebi govoriti šta „nije za njihove godine“, kako se „ne priliči“ ponašati ili oblačiti, i unaprijed se ograničavaju.
Godine su podatak, ali ne i identitet. Ljudi koji izgledaju mlađe od svojih godina često imaju jednu zajedničku osobinu: u glavi se ne osjećaju staro. Oni ne razmišljaju o tome koliko imaju godina prije nego što nešto urade. Ako im tijelo dozvoljava, oni djeluju.
Naravno, važno je biti realan i slušati signale tijela. Ignorisanje zdravstvenih problema nije mudrost. Ali veliki dio ograničenja koje ljudi nameću sebi nema veze sa stvarnim stanjem tijela, već sa društvenim očekivanjima i strahovima.
Kada prestanete da sebe definišete godinama, vraćate sebi slobodu. A sloboda se vidi u načinu hoda, govora i držanja. Upravo ta sloboda daje mladalačku energiju koju nijedna kozmetika ne može zamijeniti.
Post a Comment